Izvoz Mlijeka iz BiH u EU: Veliki Korak Naprijed ili Još Uvijek Zavisimо od Uvoza?

Bosna i Hercegovina je krajem 2022. godine dobila formalno odobrenje za nastavak i proširenje izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište Evropske unije. Ovo je bez sumnje velika vijest za domaću mljekarsku industriju i pokazatelj da se ispunjavaju određeni standardi kvaliteta i sigurnosti hrane u zemlji. Međutim, kad se sagleda šira slika, otvara se pitanje: koliko je ovaj uspjeh zaista značajan u kontekstu činjenice da BiH i dalje uvozi daleko više mliječnih proizvoda nego što ih izvozi? Prema dostupnim podacima, u 2022. godini BiH je iz EU uvezla mlijeko i mliječne proizvode u vrijednosti većoj od 203 miliona KM, dok je izvoz bio gotovo osam puta manji. Dakle, iako je ovo odobrenje znak napretka, ostaje izazov: kako iskoristiti novootvorene prilike za izvoz, a istovremeno smanjiti ogromnu zavisnost od uvoza?

U nastavku detaljno analiziramo šta ovo odobrenje znači za bh. mljekarstvo, koje su ključne prepreke s kojima se sektor suočava, te kakve bi strateške mjere bilo potrebno poduzeti kako bi domaća proizvodnja postala konkurentnija i održivija. Pritom je od posebne važnosti predstaviti podatke i trendove koji jasno ukazuju na to gdje se BiH nalazi, šta je dosad urađeno, te šta sve nedostaje da bi se sektor značajno unaprijedio.

Kontekst i Značaj Novog Odobrenja

Širi okvir trgovine s EU

Bosna i Hercegovina ima dugogodišnju saradnju s Evropskom unijom, posebno u kontekstu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koji je stupio na snagu 2015. godine. Ovaj sporazum omogućava povoljan carinski režim za određene vrste proizvoda, uključujući i prehrambene, ali istovremeno nameće stroge uslove i standarde koje bi domaći proizvođači morali ispuniti kako bi se plasirali na tržištu EU. U slučaju mlijeka i mliječnih proizvoda, ispunjavanje sanitarnih, veterinarskih i fitosanitarnih standarda Evropske komisije (EK) nije jednostavan zadatak. Radi se o kompleksnom procesu koji uključuje kontrolu kvaliteta, označavanje proizvoda, sljedivost sirovina, veterinarsku kontrolu i niz drugih mjera.

Kad govorimo o izvoznim dozvolama, važno je naglasiti da ih ne dobija država u cjelini “po defaultu”, nego pojedinačna preduzeća, nakon inspekcijskih provjera relevantnih tijela EU i domaćih institucija (Ured za veterinarstvo BiH, entitetski inspektorati, itd.). Novim odobrenjem iz 2022. godine, 11 domaćih mljekara dobilo je mogućnost da izvoze svoje proizvode na tržište EU. Ovo svakako doprinosi većoj prepoznatljivosti bh. brendova, ali i jačanju povjerenja potrošača u kvalitet domaćih proizvoda.

Kratka istorija bh. mljekarstva i pokušaja izvoza

Historijski gledano, mljekarska industrija u Bosni i Hercegovini imala je značajan udio u poljoprivrednoj proizvodnji. No, ratna razaranja 1990-ih godina, te poslije njih dugi period tranzicije, ostavili su duboke ožiljke na infrastrukturi i tržištima. U postratnom periodu, domaća mljekarska industrija počela se oporavljati, ali često uz nelojalnu konkurenciju uvoznih proizvoda, koji su bili jeftiniji ili bolje brendirani.

Tek nakon značajnih ulaganja u modernizaciju postrojenja, obuku kadrova i uvođenje međunarodnih standarda (npr. HACCP, ISO norme), domaće mljekare su uspjele dostići nivo kvaliteta dovoljno visok za plasman na tržište EU. Zato ovo najnovije odobrenje nije došlo iznenada, već kao rezultat višegodišnjih napora u poboljšanju tehnologije, kvaliteta i marketinških strategija.

Trenutna Slika: Zavisnost od Uvoza i Njene Posljedice

I pored toga što se često ističe uspjeh BiH u postizanju određenih standarda, surova statistika o uvozu i izvozu mlijeka otkriva duboke strukturne probleme. Izvoz vrijednosti od oko 25 miliona KM (ako uzmemo omjer osam puta manji od 203 miliona KM uvoza) ne može se porediti s troškovima i gubicima koje domaća privreda trpi usljed tako značajne zavisnosti od stranih dobavljača. Razlika između uvoza i izvoza ne samo da remeti trgovinsku ravnotežu, već dugoročno može ugroziti i razvoj lokalne poljoprivrede.

Uticaj na domaće farmere

Jedan od najdirektnijih efekata velikog uvoza mliječnih proizvoda osjete farmeri. Oni su često prinuđeni snižavati otkupnu cijenu mlijeka kako bi ostali konkurentni, a to može dovesti do smanjenih prihoda i otežanog poslovanja. Farmeri se također suočavaju s pritiskom da investiraju u modernu opremu, nove tehnologije i kvalitetniju ishranu stoke, kako bi udovoljili sve rigoroznijim standardima. No, bez adekvatnih subvencija ili finansijskih olakšica, mnogi mali proizvođači nisu u stanju napraviti nužne iskorake.

Uticaj na cijene i dostupnost proizvoda

Povećan uvoz može dovesti do privremenog smanjenja cijena na tržištu, što je nominalno povoljno za krajnje potrošače, ali dugoročno može rezultirati gašenjem domaćih proizvođača koji ne mogu konkurirati cijenom. Ako dođe do gašenja većeg broja domaćih farmi i mljekara, BiH bi se mogla suočiti s paradoksalnom situacijom: ovisnost o uvozu postala bi još veća, pa bi rast cijena na svjetskom tržištu direktno uticao na krajnjeg kupca u zemlji.

Potencijalni rizici po sigurnost i kvalitet

Iako mnogi uvozni proizvodi zadovoljavaju visoke standarde kvaliteta, ostaje pitanje sigurnosti lanaca snabdijevanja, naročito u kriznim situacijama (npr. pandemije, prirodne katastrofe ili geopolitičke nestabilnosti). Ako se domaća proizvodnja dodatno smanji, BiH bi mogla postati izuzetno ranjiva u slučaju poremećaja na međunarodnom tržištu. Upravo zbog toga se sve više govori o konceptu samoodrživosti u sektoru hrane, što je tema koja je obrađena i u drugim kontekstima poljoprivrede, kao što možete saznati u tekstu Kako održiva poljoprivreda doprinosi budućnosti hrane?

Ključni Razlozi za Veliku Zavisnost od Uvoza

Da bismo razumjeli kako unaprijediti sektor, potrebno je identificirati glavne razloge zbog kojih BiH uvozi toliko mliječnih proizvoda. Ovdje nije riječ samo o “lošem marketingu” ili “nedostatku investicija”, već o dubljim, sistemskim problemima.

Fragmentiranost proizvodnje

Poljoprivreda u Bosni i Hercegovini, uključujući i sektor stočarstva, iznimno je fragmentirana. Prema nekim procjenama, većinu mlijeka u BiH i dalje proizvode manja porodična gazdinstva, koja imaju u prosjeku pet do deset grla. Ovakva struktura otežava standardizaciju procesa i kontrolu kvaliteta. Čak i kada se u malim gazdinstvima proizvodi mlijeko zadovoljavajućeg kvaliteta, veći otkupljivači i prerađivači suočavaju se s logističkim izazovima i višim troškovima otkupa od velikog broja raspršenih proizvođača.

Nedostatak savremenih tehnologija i znanja

Mnogi mali farmeri nemaju pristup savremenoj opremi niti odgovarajućoj obuci o modernim metodama uzgoja i ishrane stoke. Ovo ograničava mogućnost povećanja produktivnosti i poboljšanja kvaliteta. Istovremeno, veliki proizvođači koji mogu priuštiti savremene tehnologije nisu brojem toliko značajni da bi sami podmirili potrebe cijelog tržišta BiH.

Slabe državne subvencije i neujednačeni propisi

Poljoprivredne subvencije u BiH razlikuju se od entiteta do entiteta, a ponekad i od kantona do kantona. Ovaj neujednačeni pristup stvara nepredvidivo poslovno okruženje za proizvođače. Neki dobiju relativno povoljne subvencije, dok drugi ostaju uskraćeni, što dovodi do neujednačenog razvoja sektora na različitim područjima BiH. Uz to, procedure za dobijanje subvencija ili kreditnih linija često su složene i zahtijevaju značajnu administrativnu podršku, koju mali proizvođači nemaju.

Nedostatak strateškog brendiranja i marketinga

Mliječni proizvodi iz BiH često ne mogu konkurirati prepoznatljivim stranim brendovima, koji imaju veće marketinške budžete i prisustvo na policama. Domaća strategija brendiranja najčešće se svodi na isticanje “domaćeg porijekla” i “tradicije”, ali to na međunarodnom tržištu nije uvijek dovoljno. Uspjeh na inostranim tržištima zahtijeva ozbiljne marketinške kampanje, učešće na sajmovima, kreiranje prepoznatljivog identiteta proizvoda i kontinuiranu promociju.

Strateški Pristup: Kako Smanjiti Zavisnost od Uvoza

Nakon što smo sagledali razloge velike uvozne zavisnosti, pitanje je kako sistemski pristupiti rješavanju ovih izazova. Slijedi nekoliko strateških smjernica koje bi mogle doprinijeti smanjenju uvoza, a time i boljoj poziciji bh. mlijeka na domaćem i inostranom tržištu.

Unapređenje kvaliteta kroz certificiranje i kontrolu

Jedan od ključnih uslova za stabilnost i konkurentnost jeste permanentna kontrola kvaliteta. BiH već ima zakonske okvire o veterinarskoj i sanitarnoj inspekciji, ali je implementacija često nedosljedna.

• Certificiranje kao alat za povjerenje: U mnogim zemljama, naročito članicama EU, postojanje međunarodnih i nacionalnih certifikata (npr. ISO standardi, GlobalG.A.P., Halal, Košer, organski certifikati) povećava kredibilitet proizvoda. Više o značaju certificiranja možete pronaći i u tekstu Certifikati i Transparentnost: Osnova Povjerenja i Kvaliteta. U bh. kontekstu, širenje upotrebe ovih standarda stvorilo bi bolju podlogu za promociju proizvoda i u inostranstvu.
  ‍
• Stroga kontrola higijenskih uslova: Brojni inspekcijski nadzori su već propisani, ali njihova efikasnost mora biti jača. Higijena i Kontrola Kvaliteta Mlijeka nije samo fraza, već konkretan set procedura (kontrola muže, transporta i skladištenja mlijeka) koje moraju biti usklađene s propisanim standardima EU. Bez dosljedne primjene, kvalitet mlijeka može oscilirati, što šteti i ugledu i mogućnosti izvoza.
  ‍
• Nadzor nad zdravljem životinja: Obavezni veterinarski pregledi, vakcinacije, redovna kontrola mliječnih žlijezda – sve su to mjere koje zahtijevaju aktivan angažman i države i proizvođača. Zdravlje Životinja kao Prioritet je imperativ koji direktno utiče na bezbjednost finalnog proizvoda. Zdrave krave daju kvalitetnije mlijeko, s manje potrebe za antibioticima i drugim lijekovima.

Konsolidacija i udruživanje proizvođača

Jedan od načina da se premosti fragmentiranost i poveća pregovaračka moć malih proizvođača jeste udruživanje u zadruge i klastere. Time se:

• Smanjuju troškovi proizvodnje i otkupa: Zajednička nabavka stočne hrane, veterinarskih usluga i opreme može osigurati niže cijene ulaznih materijala. Veće količine mlijeka iz jedne regije omogućavaju povoljnije ugovore s prerađivačima i trgovcima.
  ‍
• Jača ekspertiza i razmjena znanja: Zajedničke edukacije, obuke i radionice olakšavaju farmerima pristup novim tehnologijama i informacijama. Tu se često diskutuje i o temama kao što je očuvanje prirodnih resursa ili prilagođavanje klimatskim promjenama, što direktno utiče i na proizvodnju mlijeka. Izazovi uzgoja kukuruza u promjenjivim klimatskim uslovima npr. mogu uticati na kvalitet stočne hrane, te posredno i na kvalitet mlijeka.
  ‍
• Bolja integracija u lanac vrijednosti: Kada su farmeri organizirani, lakše je i državi i privatnom sektoru ponuditi specijalizirane programe podrške, kao što su subvencije, povoljni krediti ili tehnička pomoć. Udruženi proizvođači mogu lakše podići nivo svojih proizvoda i postići bolje cijene na tržištu.

Fokus na održivost i “čiste” proizvodeGlobalni trendovi jasno pokazuju rast potražnje za organskim, ekološkim i bez-GMO proizvodima, naročito na zahtjevnim tržištima poput EU. Ova niša može biti šansa za BiH da izgradi prepoznatljiv imidž “čistih”, autentičnih proizvoda. U tom kontekstu, preporučujemo i čitanje članka Šta znači ‘čist’ proizvod na današnjem tržištu hrane? kao i Zašto je Hrana Bez GMO-a Ključ za Zdravlje, Održivu Poljoprivredu i Kvalitet?

• Organska proizvodnja: Certificirana organska proizvodnja mlijeka podrazumijeva stroge standarde u pogledu ishrane stoke, tretmana životinja i upotrebe hemijskih sredstava. To može biti zahtjevno za male proizvođače, ali i prilika da se postigne viša cijena na tržištu.
  ‍
• Lokalna proizvodnja i kratak lanac snabdijevanja: Prednosti lokalne proizvodnje su višestruke: manji karbonski otisak, svježiji proizvodi i veća podrška lokalnoj ekonomiji. U eri u kojoj se sve više cijeni transparentnost i održivost, brendovi koji ističu “lokalno i autentično” mogu privući potrošače, i unutar i izvan granica BiH.
  ‍
• Ekološka održivost: Prilikom uzgoja stoke i proizvodnje mlijeka potrebno je voditi računa o zaštiti vodnih resursa, očuvanju plodnosti tla i smanjenju emisija štetnih gasova. Kako održiva poljoprivreda doprinosi budućnosti hrane? nije samo retoričko pitanje, već i praktični vodič za one koji žele da se prilagode globalnim ekološkim zahtjevima. To je naročito bitno u kontekstu pristupa fondovima EU za ruralni razvoj i slične projekte.

Digitalizacija i inovacije u sektoru

Savremene tehnologije poput interneta stvari (IoT), precizne poljoprivrede i softverskih platformi za praćenje zaliha mogu drastično smanjiti troškove i povećati efikasnost:

• Praćenje i sljedivost proizvoda: Korištenje digitalnih platformi za evidenciju svakog koraka u proizvodnom procesu (od muže krava, transporta mlijeka do finalnog pakovanja) poboljšava transparentnost. To povećava povjerenje kupaca i olakšava ispunjavanje EU standarda o sljedivosti.
  ‍
• Upravljanje hranidbenim obrocima i zdravljem krava: Inovativni senzori mogu pratiti kvalitet zraka u stajama, potrošnju vode i druge parametre, dok specijalizirani softver analizira optimalnu ishranu za svako grlo. Ovo rezultira boljom produktivnošću i većim prinosima mlijeka.
  ‍
• E-trgovina i direktna prodaja: U digitalnoj eri, sve više kupaca preferira online naručivanje. Proizvođači koji se prilagode ovoj tendenciji i kreiraju vlastite platforme za direktnu prodaju, mogu zadržati veći dio profita i dublje se povezati s krajnjim potrošačima.

Kako Iskoristiti Priliku za Izvoz u EU?

Novo odobrenje za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda omogućuje 11 bh. mljekara da direktno konkurišu proizvođačima iz EU. Ovo je nesumnjivo velika prilika, ali i izazov koji zahtijeva ozbiljnu pripremu. Samo formalno odobrenje ne garantuje automatski uspjeh na tržištu od 500 miliona potrošača.Adaptacija standardima i trendovima EU tržišta

• Kvalitet i sigurnost iznad svega: EU potrošači su veoma informirani i zahtjevni. Mlijeko i mliječni proizvodi moraju imati sve neophodne oznake kvaliteta, deklaracije i sljedivost. Pored toga, kupci u EU sve više traže proizvode s oznakama poput “organski”, “fair trade” ili “bez GMO-a”.
  ‍
• Inovativni proizvodi i pakovanja: Konkretno, potražnja za biljnim alternativama (npr. bademovo ili sojino “mlijeko”) raste, ali to ne mora značiti pad potražnje za tradicionalnim mliječnim proizvodima. Međutim, proizvođači koji uvode inovativne recepture, funkcionalna mlijeka (obogaćena vitaminima ili probioticima) i ekološka pakovanja, lakše pronalaze mjesto na policama supermarketa.
  ‍
• Dizajn, marketing i promocija: Isticanje bosanskohercegovačkog porijekla, jedinstvene recepture i tradicije može biti privlačno dijelu EU kupaca. Ipak, potrebno je kreirati savremeni vizuelni identitet i slogan. Ne treba zaboraviti ni učešće na međunarodnim sajmovima i specijaliziranim prezentacijama, uz aktivno korištenje digitalnih kanala za promociju.

Uspostavljanje prodajnih kanala i logistike

Za izvoz su ključni dobro organizirani lanci snabdijevanja. To podrazumijeva:

• Transport i skladištenje: Za mliječne proizvode je posebno važan hladni lanac. Svako oštećenje u logistici može rezultirati velikim gubicima i narušavanjem reputacije.
  ‍
• Partnerstva s distributerima: Često je isplativije sklopiti ugovor s distributerom koji već ima razvijenu mrežu u ciljnoj zemlji EU, nego pokušavati samostalno organizirati svu logistiku. Distributeri također mogu pomoći u istraživanju tržišta, određivanju cijena i prilagođavanju proizvoda lokalnim preferencijama.
  ‍
• Online kanali prodaje: U posljednjih nekoliko godina, platforme za online kupovinu hrane (supermarket aplikacije, specijalizirane webshopove) doživljavaju procvat. Uslovi skladištenja i transporta svježih proizvoda na ovaj način jesu zahtjevni, ali potražnja za kvalitetnim mliječnim proizvodima putem interneta kontinuirano raste.

Perspektive za Domaće Tržište

Uspjeh u izvozu ne znači da BiH treba zanemariti vlastito tržište. Naprotiv, domaće tržište je osnova i za stvaranje prepoznatljivog brenda i za stabilan razvoj sektora.Edukacija domaćih potrošača

• Povećanje svijesti o kvaliteti i porijeklu proizvoda: Potrošači često biraju uvoznu robu jer vjeruju da je “boljeg kvaliteta”. Kako bi se to promijenilo, domaća industrija mora raditi na promociji nutritivnih i zdravstvenih prednosti lokalnih proizvoda. U tome pomaže i sadržaj poput teksta Kako prepoznati pravu organsku hranu?, koji nudi konkretne smjernice za potrošače o tome kako razlikovati iskrene od lažnih tvrdnji o kvaliteti.
  ‍
• Organski i ekološki segment: Trendovi u prehrambenoj industriji: zašto organski proizvodi postaju nova norma nije samo naslov, već i realnost sve većeg broja potrošača. Ako se domaći proizvođači prilagode ovom trendu, mogu pridobiti lojalnu grupu kupaca koji su spremni platiti više za garantovani kvalitet.
  ‍
• Povezivanje s turizmom i gastronomijom: Domaći mliječni proizvodi mogu se dodatno promovisati kroz ugostiteljske objekte, turističke rute i lokalne festivale. Ovo je posebno važno u ruralnim područjima s razvijenom seoskom turističkom ponudom. Na taj način, turisti ne samo da probaju autentične proizvode, nego ih i kupuju za ponijeti kao suvenire.

Podrška malim proizvođačima i inovativnim projektima

Država i međunarodne organizacije mogu putem grantova i kreditnih linija podržati:

• Modernizaciju opreme i infrastrukture: Hladnjače, transportna sredstva, mašine za mužu i pakovanje mlijeka – sve to zahtijeva znatna početna ulaganja. Bez takvih ulaganja, konkurentnost ostaje niska.
  ‍
• Razvoj savjetodavnih službi: Mali proizvođači često nemaju pristup stručnim savjetima o ishrani stoke, genetskom unapređenju i zaštiti zdravlja. Finansiranje regionalnih savjetodavnih ureda i mobilnih timova stručnjaka može bitno popraviti kvalitet proizvodnje.
  ‍
• Promociju lokalnih brendova: Kroz kolektivne marketinške kampanje na nivou entiteta ili države, može se podstaknuti svijest o vrijednosti domaćih proizvoda. Država također treba razmotriti strožije kontrole deklarisanja proizvoda, kako bi se spriječile zloupotrebe i lažne tvrdnje o “domaćem porijeklu”.

Uloga Održivosti u Dugoročnom Razvoju

Održiva poljoprivreda nije samo popularan izraz, već i ključni faktor u izgradnji otpornog i konkurentnog sektora mlijeka.

• Zdravlje tla i bioraznolikost: Dugoročna produktivnost zavisi od kvaliteta tla i dostupnosti pašnjaka. Prekomjerna upotreba hemijskih sredstava i intenzivna poljoprivreda mogu narušiti ekosistem i smanjiti prinose. Prirodna snaga: kako lokalne organske namirnice doprinose vašem zdravlju? ukazuje na to da je očuvanje prirodnih resursa od suštinskog značaja za cjelokupno društvo.
  ‍
• Smanjenje emisija štetnih gasova: Stočarstvo je globalno gledano značajan izvor metana. Iako BiH nije među najvećim emiterima na svijetu, usvajanje praksi koje smanjuju emisije (bolja ishrana, upravljanje stajnjakom, energetska efikasnost) može doprinijeti pozitivnom imidžu i ispunjavanju sve strožijih EU propisa.
  ‍
• Održivost u cijelom lancu vrijednosti: Od polja gdje se uzgaja stočna hrana, do mljekara i distribucije, svaki segment lanca vrijednosti treba optimizirati kako bi se smanjio negativan uticaj na životnu sredinu. Više detalja o tome kako se cijeli lanac hrane može transformisati možete pronaći i u tekstu Od polja do stola: Transformacija organske poljoprivrede u BiH.

Perspektive i Zaključak

Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH u Evropsku uniju zasigurno je veliki korak naprijed. Međutim, ostaje činjenica da se BiH i dalje suočava s ozbiljnom zavisnošću od uvoznih proizvoda, što postavlja niz izazova pred domaće farmere, prerađivače i donosioce odluka. Otvaranje vrata za 11 domaćih mljekara na EU tržište ne znači automatsko rješavanje strukturnih problema; to je tek prva faza koja treba poslužiti kao katalizator daljnje modernizacije, usklađivanja s EU standardima i jačanja vlastitih kapaciteta.Da bi mljekarski sektor u BiH postao istinski konkurentan, potrebna je sveobuhvatna i dugoročna strategija koja uključuje:

1. Nastavak i jačanje procesa certificiranja i kontrole kvaliteta, čime se stiče povjerenje domaćih i inostranih potrošača i ispunjavaju sve strožiji zahtjevi tržišta.
   ‍
2. Udruživanje malih proizvođača, kako bi se prebrodila fragmentiranost proizvodnje i kako bi se stvorili uslovi za efikasniju kontrolu kvaliteta, zajednički marketing i smanjenje troškova.
   ‍
3. Snažnija državna podrška i pametne subvencije, koje bi bile raspoređene ravnomjernije i fokusirane na održivost, inovacije i usvajanje novih tehnologija. U tom smislu, digitalizacija i precizna poljoprivreda mogla bi osigurati da BiH uhvati korak s globalnim trendovima.
   ‍
4. Razvoj strategije brendiranja i marketinga, koja bi stavila akcenat na autentičnost, kvalitet i održivost. Naglasak na “lokalno”, “bez GMO-a” i “organsko” mogao bi biti važna tržišna niša.
   ‍
5. Stalna edukacija potrošača, kako bi se prepoznala prava vrijednost domaćih proizvoda i poticala “patriotska potrošnja”, ali ne na račun kvaliteta, već upravo zahvaljujući kvalitetu i sigurnosti proizvoda.
   ‍
6. Jačanje otpornosti kroz održive prakse, od polja do stola, kako bi se povećala energetska i ekološka efikasnost, smanjila zavisnost od skupih uvoznih inputa i zaštitili prirodni resursi.

Ako se sve ove mjere dosljedno sprovedu, Bosna i Hercegovina bi mogla postati prepoznatljiv akter na regionalnom i evropskom tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda. Tada bi pitanje “Veliki korak naprijed ili još uvijek zavisimo od uvoza?” moglo dobiti jasan odgovor: izvozni uspjeh više ne bi bio izolovan događaj, već dio šire priče o samoodrživosti, inovativnosti i kvalitetu bh. poljoprivrede i prehrambene industrije.Istina je da je put do potpunog smanjenja zavisnosti od uvoza još dug i kompleksan. Međutim, upravo ovakvi momenti – kao što je odobrenje izvoza u EU – pružaju impuls i motivaciju da se taj put ubrza. Potrebno je zajedničko djelovanje institucija, privatnog sektora i samih građana, koji će prepoznati značaj domaćih mliječnih proizvoda. U tom smislu, mlijeko i mliječni proizvodi mogu postati ne samo izvor ekonomskog razvoja, već i pokazatelj da je BiH spremna uhvatiti korak s najsavremenijim trendovima u poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Bez obzira na trenutne izazove, postoji realna šansa da se mliječna industrija BiH pozicionira kao stabilan, inovativan i kvalitetan dobavljač, i u domaćim i u inostranim okvirima.