Trendovi u prehrambenoj industriji: zašto organski proizvodi postaju nova norma

Prehrambena industrija prolazi kroz dinamične promjene širom svijeta, a potrošači sve više traže proizvode koji su ne samo ukusni, već i zdravi, održivi i etički proizvedeni. Bosna i Hercegovina nije izuzetak: domaći proizvođači, lanci supermarketa, ali i mali porodični biznisi suočavaju se s porastom potražnje za namirnicama koje nose oznaku “organsko”, “lokalno” ili “bez GMO-a”. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, vrijednost tržišta organske hrane u državi raste po godišnjoj stopi od oko 8 do 10%, dok isto vrijeme globalni trendovi pokazuju još veći zamah.

U ovom članku istražujemo zašto organski proizvodi sve češće postaju nezaobilazan dio ponude, kako se to reflektira na potrošače, te na koji način proizvođači i trgovci prilagođavaju svoje strategije. Poseban naglasak stavljamo na ulogu organske hrane u Bosni i Hercegovini, budući da ova zemlja, uz svoje bogate prirodne resurse i raznoliku klimu, ima značajne mogućnosti za razvoj domaće, održive poljoprivrede.

Šta podrazumijeva “nova norma” u prehrambenoj industriji

Pojam “nova norma” odnosi se na promjenu standarda i očekivanja potrošača koji su, s rastućim osvještavanjem o posljedicama ishrane, spremniji platiti više za zdravije i ekološki prihvatljivije proizvode. S jedne strane, to podrazumijeva sve veću važnost certifikata koji garantuju kvalitet, poput EU ekološke oznake, dok se s druge strane naglasak stavlja i na smanjenje ekološkog otiska. Organski proizvodi tu zauzimaju centralno mjesto, jer nude trasparentnost u proizvodnji, manje toksičnih ostataka i promociju biodiverziteta.

Širi kontekst globalnih trendova

Globalno tržište organske hrane procijenjeno je na više od 120 milijardi američkih dolara (podaci za 2022. godinu, IFOAM – Organics International), a projekcije rasta pokazuju da bi se ta cifra mogla udvostručiti do 2030. Taj rast nije slučajan; kombinacija zdravstvenih, ekoloških i etičkih faktora nagoni ljude da preispitaju navike u kupovini.

Veća svijest o uticaju hrane na zdravlje

Posljednjih godina potrošači sve više povezuju ishranu s dugoročnim zdravstvenim ishodima. Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2019, gotovo 60% odraslog stanovništva Evrope pati od viška kilograma ili gojaznosti, što povećava rizik za kardiovaskularna oboljenja, dijabetes tipa 2 i određene vrste raka. Uvođenje organskih namirnica može biti korak ka zdravijoj ishrani, budući da one po pravilu sadrže manje hemijskih rezidua, a često više vrijednih nutrijenata poput antioksidansa i vitamina.

Održivost i ekološka odgovornost

Organska poljoprivreda je usmjerena na očuvanje tla, vodnih resursa i biodiverziteta, što predstavlja ključne aspekte globalne politike održivog razvoja. Brojne zemlje, uključujući članice Evropske unije, uvode nove legislative i podsticaje kako bi se povećao udio ekološki uzgojenih površina. Primjerice, Evropska komisija u okviru strategije “Od polja do stola” (Farm to Fork) cilja da do 2030. godine 25% obradivog zemljišta bude u režimu organske proizvodnje.

Rast digitalnih platformi i transparentnost

Sve veći broj potrošača želi znati odakle dolazi hrana koju konzumiraju. Digitalne platforme, društvene mreže i e-trgovine postaju bitni kanali za edukaciju i prodaju, omogućujući malim proizvođačima da direktno plasiraju robu. Takav pristup dodatno naglašava važnost transparentnosti: potrošači očekuju detaljne informacije o metodama uzgoja, porijeklu sjemena, uslovima pakiranja i transporta.

Organski proizvodi i prehrambena industrija u Bosni i Hercegovini

Bosna i Hercegovina, kao dio šireg evropskog tržišta, prati globalne trendove, ali i formira vlastitu perspektivu organskog uzgoja. Na njenoj teritoriji postoji duga tradicija poljoprivrede, posebno u ruralnim područjima, gdje se mnogi ljudi ionako oslanjaju na prirodne metode proizvodnje.

Porast interesa i potražnje

Prema posljednjim procjenama Vanjskotrgovinske komore BiH, vrijednost izvoza organskih proizvoda porasla je za oko 15% godišnje u proteklih pet godina, pri čemu dominiraju maline, šumske jagode, gljive, med i ljekovito bilje. Na domaćem tržištu, upravo u urbanim centrima poput Sarajeva, Banje Luke, Mostara i Tuzle, sve više specijaliziranih prodavnica, restorana i maloprodajnih lanaca uvodi “bio” ili “eko” police. Taj trend nije samo modni hir; istraživanje koje je 2022. godine sproveo Federalni zavod za programiranje razvoja pokazuje da je čak 38% ispitanika spremno platiti nešto više za proizvod koji nosi jasno definisan organski certifikat.

Značaj geografske i klimatske raznolikosti

Područje Bosne i Hercegovine obilježeno je visokim planinama, visoravnima, riječnim dolinama i raznovrsnim klimatskim zonama. Takva raznolikost omogućava proizvodnju širokog spektra namirnica, od voća i povrća do žitarica, mlijeka i mesnih prerađevina. Zbog toga je organska poljoprivreda ovdje potencijalno izrazito isplativa, posebno ako se iskoriste autohtone sorte i starinske tehnike prilagođene lokalnom ekosistemu. Prema podacima entitetskih ministarstava poljoprivrede, površine pod organskim uzgojem su se udvostručile u posljednjih deset godina, iako još čine mali procenat ukupnog obradivog zemljišta.

Razlozi zašto organski proizvodi postaju nova norma

Sve prethodno navedeno doprinijelo je tome da organski proizvodi više ne budu niša rezervisana samo za malu grupu entuzijasta, već se pretvaraju u glavni tok prehrambene industrije. Koji su konkretni razlozi?

Rastuća briga za zdravlje i kvalitet ishrane

Potrošači su informisaniji nego ikada. Dostupnost podataka na internetu, aplikacija za praćenje unosa kalorija i nutrijenata, kao i izvještavanje medija o rizicima od ostataka pesticida, doveli su do toga da ljudi svjesnije biraju hranu. Organska hrana se doživljava kao “sigurnija”, s manje potencijalno štetnih tvari i boljim sastavom antioksidansa, vitamina i minerala.

Normativni okvir i institucionalna podrška

Države članice EU, uključujući i zemlje regiona Zapadnog Balkana, sve više usklađuju legislativu vezanu za ekološku proizvodnju i označavanje organske hrane. Bosna i Hercegovina polako ali sigurno prati te trendove. Uspostavljaju se službe za inspekciju, akreditovane laboratorije i procedure za izdavanje certifikata, što stvara povoljnije uslove proizvođačima. Takođe, određen broj međunarodnih organizacija (UNDP, GIZ, USAID) finansira projekte razvoja organske poljoprivrede, pružajući savjetodavnu i tehnološku podršku.

Održivi razvoj i briga o planeti

Organski proizvodi nisu “nova norma” samo u zdravstvenom smislu, već i u kontekstu globalne ekološke krize. Sa sve očitijim posljedicama klimatskih promjena, potrošači zahtijevaju hranu koju prati manji karbonski otisak. Organski uzgoj, ako je pravilno vođen i prilagođen lokaciji, smanjuje eroziju tla, širi biološku raznolikost i podržava regenerativnu poljoprivredu.

Ekonomske prilike

Postoji i ekonomski momenat: organski proizvodi, iako često skuplji u maloprodaji, nude proizvođačima veći profit po jedinici proizvoda. Ovo je posebno značajno za mala i srednja gazdinstva koja se nalaze u ruralnim dijelovima BiH i regije. Ujedno, sve više investitora i start-up kompanija prepoznaje šansu u ovom tržišnom segmentu, kreirajući linije prerađenih organskih proizvoda, od sokova i džemova do kozmetike i prirodnih dodataka ishrani.

Izazovi i perspektive za dalji razvoj

Iako se organski proizvodi postepeno nameću kao nova norma, postoje i realni izazovi koji proizlaze iz nedostatka adekvatne infrastrukture, ograničene edukacije proizvođača i neujednačenih propisa.

Edukacija i podizanje svijesti

Mnogi poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini i dalje nisu dovoljno upoznati s metodama organskog uzgoja ili procedurama certifikacije. Prema procjenama nevladinih udruženja, tek oko 2.000 do 3.000 gazdinstava aktivno primjenjuje stroge organske standarde. Za poređenje, u nekim državama EU, poput Austrije ili Švedske, organska poljoprivreda obuhvata preko 20% ukupnih obradivih površina. Stoga je kontinuirana edukacija farmera i poljoprivrednih stručnjaka neophodna.

Problem cijene i percepcija luksuza

Organski proizvodi često su skuplji u odnosu na konvencionalne – od 10% do 40%, zavisno od vrste namirnice i logističkih troškova. Za dio potrošača s ograničenim budžetom, to može predstavljati prepreku. Ipak, anketa koju je 2021. proveo Federalni zavod za poljoprivredu pokazala je da 48% ljudi smatra da je “priuštivo” kupovati barem neke ključne organske namirnice ako se pravilno planira budžet, dok je 22% reklo da bi kupovali organske proizvode ako im se ponudi dodatna informacija o njihovim prednostima i dostupnosti.

Neujednačena kontrola kvaliteta

Certifikacija organske hrane uključuje detaljne inspekcije i laboratorijske analize, ali u praksi se dešava da pojedini proizvođači bez pravog certifikata ili uz minimalne provjere označavaju svoje proizvode kao “eko” ili “bio”. Ovo stvara zabunu među kupcima i može narušiti povjerenje u cijeli sektor. Jačanje kontrolnih mehanizama i inspekcija na državnom nivou ključni su faktori u sprječavanju zlopotreba i zaštiti iskrenih proizvođača.

Najznačajniji trendovi organske ponude u prehrambenoj industriji

Da bismo cjelovito razumjeli zašto organski proizvodi postaju nova norma, potrebno je osvrnuti se i na neke specifične trendove koji su u porastu u Bosni i Hercegovini, ali i širom svijeta.

Fokus na “free-from” deklaracije

Sve više potrošača traži deklaracije poput “bez glutena”, “bez šećera” ili “bez mliječnih proizvoda”. Iako to nužno ne znači organsko, često se kombinuje s organskim certifikatom. Proizvođači koji nude zdrave grickalice, proteinske pločice ili biljna mlijeka sve češće rade u režimu organske certifikacije kako bi zadovoljili složene zahtjeve tržišta.

Razvoj održivog pakiranja

Organski proizvodi prate i trend ekološkog pakiranja. U tom smislu, proizvođači prelaze na biorazgradive materijale, staklenu ambalažu, papir i karton s certifikatom održivog šumarstva (FSC). Istraživanje agencije za marketing “Sustainability & Food” iz 2022. pokazalo je da 62% potrošača u EU više vjeruje brendu ako koristi reciklirano ili biorazgradivo pakiranje.

Ljekovito bilje i superhrana

Bosna i Hercegovina, zahvaljujući bioraznolikosti, ima izuzetnu osnovu za uzgoj i sakupljanje ljekovitog bilja koje se potom prerađuje u čajeve, dodatke ishrani i prirodnu kozmetiku. Mnogi potrošači širom svijeta prepoznaju vrijednost bosanskog kantariona, žalfije ili majčine dušice. Kada se to kombinuje s organskim standardima, ovakvi proizvodi postaju vrlo konkurentni na tržištu “superhrane” i prirodnih suplemenata.

Integracija blockchain tehnologije i sljedivosti

U najrazvijenijim dijelovima svijeta, proizvođači organskih proizvoda uvode blockchain tehnologiju radi potpune transparentnosti lanca snabdijevanja. Konsultantske kuće iz regiona sugerišu da će i Bosna i Hercegovina u narednoj deceniji adoptirati slične prakse, omogućavajući potrošačima da skeniranjem QR koda dobiju uvid u svaku etapu proizvodnje – od sjemena do gotovog proizvoda na polici.

Savjeti za proizvođače i potrošače: kako se prilagoditi “novoj normi”

Prilagođavanje novim trendovima i zahtjevima tržišta zahtijeva strateški pristup sa obje strane – i proizvođača i potrošača.

Za proizvođače

• Investirajte u certifikaciju: Ne samo da povećavate povjerenje kupaca, već otvarate mogućnost izvoza u EU i dalje.
• Upoznajte se s e-trgovinom: Online tržište raste, a kvalitetna prezentacija proizvoda može značajno povećati prodaju.
• Budite transparentni: Informišite kupce o svakoj fazi uzgoja, koristite društvene mreže i blogove kako biste prikazali priču iza proizvoda.
• Suradnja i udruživanje: Zadruge i klasteri organskih proizvođača mogu zajednički nastupiti na sajmovima i dijeliti troškove marketinga.

Za potrošače

• Postavljajte pitanja: Pitajte prodavače o porijeklu, načinu proizvodnje i certifikatima. To pomaže u razbijanju sumnji.
• Planirajte budžet: Odaberite ključne namirnice (npr. mliječni proizvodi, jaja, određeno povrće) koje želite u organskoj varijanti i kupujte ih sezonski ili na akcijama.
• Iskoristite digitalne alate: Brojne aplikacije danas nude preglede i recenzije organskih proizvoda, pa možete jednostavnije pratiti ponudu.
• Posjetite lokalne pijace: Mnogo malih proizvođača organskih proizvoda prisutno je na pijacama, gdje možete dobiti svježe namirnice i dodatno podržati lokalnu ekonomiju.

Zaključak: organska hrana kao standard budućnosti

Sudeći prema projekcijama rasta tržišta, sve rigoroznijim ekološkim standardima i potražnji od strane osviještenih potrošača, organska hrana više nije rezerva manjine, nego sve dominantnija karakteristika savremenog prehrambenog sektora. U Bosni i Hercegovini, unatoč izazovima, raste broj inicijativa, zadruga i kompanija koje prepoznaju prednosti ekološkog pristupa.

Ključne vrijednosti organske proizvodnje – održivost, transparentnost, briga za zdravlje potrošača i lokalnih zajednica – savršeno se uklapaju u redefinisanu sliku prehrambene industrije. Organski proizvodi stoga postaju “nova norma” ne samo zbog aktuelne popularnosti, već i zato što nude rješenja za probleme modernog doba: degradaciju tla, klimatske promjene, rast bolesti povezanih s prehranom i zahtjeve potrošača za većim povjerenjem i sljedivošću hrane.

Potrošači koji cijene kvalitet i sigurnost, i proizvođači koji su spremni investirati u bolju budućnost, nalaze zajednički jezik u organskim proizvodima. Iako je put do široko rasprostranjenog organskog standarda još uvijek u toku, jasno je da ovaj trend nema namjeru jenjavati – naprotiv, samo će jačati i poticati daljnju transformaciju prehrambenog lanca, na dobrobit svih.

Pročitajte još:

• Za dublji uvid u razvoj lokalne organske poljoprivrede, pročitajte Od polja do stola: transformacija organske poljoprivrede u BiH i certifikati kvaliteta
• Zanimaju vas zdravstvene koristi lokalnih organskih namirnica? Pogledajte Prirodna snaga: kako lokalne organske namirnice doprinose vašem zdravlju.

Prijavite se na naš newsletter i budite u toku s najnovijim vijestima iz organske poljoprivrede, praksama održive ishrane te detaljnim savjetima za zdraviji životni stil. Vaša podrška pomaže u kreiranju boljeg, sigurnijeg i održivijeg prehrambenog sistema za sve nas.